Српски Покрет Двери - Лого
Search
Nemački poslanik: EU je birokratsko čudovište sa komunističkim odlikama

Intervju Dragane Trifković sa nemačkim poslanikom Ulrihom Emeom

– Poštovani g. Eme, vi ste poslanik Bundestaga opozicione partije Alternativa za Nemačku. To je partija koja poslednjih godina dobija sve veću podršku biračkog tela u Nemačkoj, koje je nezadovoljno politikom vladajućih struktura. Sa kakvim problemima se susreće nemačko društvo i šta je to što ih opredeljuje da svoje poverenje daju opoziciji? S druge strane, šta je to što vi kao opozicioni političar najviše zamerate vlastima?


UE: Godinama već posmatramo u Nemačkoj zloupotrebe prava od strane svake vlasti. Ova kršenja prava počela su sa spašavanjem Grčke 2010. godine. U Lisabonskom sporazumu EU propisano je da međunarodna zajednica nije odgovorna za dugove zemalja članica. Zbog hitnih zajmova Grčkoj, Lisabonski sporazum je prekinut uz pomoć nemačke vlade. Ali to nije bilo dovoljno. Odlukom  2015. godine da otvori granice za izbeglice, kancelarka Angela Merkel prekršila je važeće propise koji se nalaze u Šengenskom ugovoru. Ovom odlukom, skoro 2 miliona migranata pohrlilo je u Nemačku u potrazi za blagodetima našeg društvenog sistema. To uglavnom nisu bile izbeglice, što su mediji pokušali da sakriju od nemačkog stanovništva. Ovaj priliv je povezan sa značajnim porastom kriminala. Raspoloženje stanovništva se od 2015. godine  promenilo i od prihvatanja je prešlo na odbacivanje imigracije. AFD je jedina stranka koja neprestano ukazuje na postojanje problema i negativnih dešavanja u nemačkom društvu od svog osnivanja, 2013. godine. Od septembra 2017. godine sam deo grupe AFD-a u nemačkom Bundestagu. Ovde možemo kao opozicija da nateramo vladajuće stranke da preuzmu naše stavove. Svesni smo toga da u kratkom roku nećemo dobiti većinu za naše vlastite zakonodavne promene, ali zato uvek i stalno možemo da ukazujemo na ono što ne valja.

 


– Svedoci smo toga da je ekonomska kriza koja je počela 2008. godine ostavila negativne posledice na EU. Ta kriza još uvek nije rešena, i za sada se ne nazire kada će biti. Nemačka je zemlja koja ima najjaču ekonomiju u EU i od nje se najviše očekuje po pitanju rešavanja problema sa krizom. S druge strane, najviše kritika iz drugih članica EU bilo je upućeno upravo Nemačkoj zbog načina rešavanja krize, odnosno uvođenja nepopularnih mera štednje. Kakve su po vama šanse za ekonomski oporavak EU i da li će EU uspeti da prevaziđe ekonomske probleme? 


UE: Ekonomski problemi Evropske unije rezultirali su, između ostalog, i zbog neispravne izgradnje EUR-a Lično, ne verujem da možemo da rešimo ekonomsku i finansijsku krizu koja se godinama produbljuje. Bar ne sa trenutnom konstrukcijom Evropske zajednice kakva je sada. Dozvolili smo da jedna dobra ideja preraste u birokratsko čudovište sa komunističkim osobinama. Ako ne uspemo da reformišemo Evropsku Uniju kao što je bila Evropska zajednica 1989. godine, a to je bila zajednica nacionalnih država, EU će se raspasti. To već vidimo u mnogim evropskim zemljama.


 

Foto: Ulrih Eme i Dragana Trifković nadgledaju predsedničke izbore na Krimu (lična arhiva)


– Na ekonomsku krizu u EU, nadovezala se migrantska kriza. Došlo je do istorijskih migracija sa Bliskog Istoka u Evropu. Najveći deo migranata je imao za cilj da dođe u Nemačku, a vaša Vlada je to u velikoj meri odobrila. Kako su takve odluke uticale na Nemačku i koliko je sada ozbiljan problem sa migrantima u Nemačkoj? S kakvim konkretno problemima se susreće nemačko društvo u vezi sa migrantima i kakve mere vi predlažete za rešavanje tih problema?


UE: Migranti dolaze u Nemačku iz mnogih regija. Sa Bliskog Istoka, država Magreba, Afrike, bivše države ZND, Avganistana i Pakistana. Problemi su ozbiljni. Jedan od glavnih problema je nedostatak obrazovanja. Veliki deo njih je nepismen. Proći će mnogo godina pre nego što ti migranti postanu nezavisni od državne podrške u radnom životu. Takođe, kriminalitet je značajno porastao zbog dolaska migranata. Deportacije se teško sprovode, jer u Nemačku može da se uđe bez papira, ali ne može da se izađe bez važećih dokumenata. Sredstvo pritiska za Nemačku moglo bi da bude otkazivanje razvojne pomoći državama koje ne povlače izbeglice. Pritisak na migrante se može postići promenom sistema azila tako što će se sa novčanih naknada preći na naknade u naturi. Ako ne postoji pravo na socijalnu pomoć, već samo na stanovanje, hranu i medicinsku negu, propašće model imigracije u našem društvenom sistemu. Pored toga, naša država mora konačno da sprovede deportaciju 600.000 ljudi kojima je odbijen zahtev za azil.


 

 – Da li će po vama zemlje Balkana postati članice EU i kako gledate na ucene koje je EU ispostavila Srbiji?


UE: EU je zaustavila proces uključivanja novih članova do 2025. godine. Neizvesno je da li će posle biti moguć prijem novih članova zbog problema sa kojima se Unija suočava, kao i stavova pojedinih članica koje veruju da su EU potrebne ozbiljne reforme i da ne može da prihvati nove članove sve dok ne reši svoje sopstvene probleme. Sa druge strane, balkanske zemlje su se obavezale na  evropske integracije, a sada izgleda da Sjedinjene Države čine veliki pritisak da bi se one što pre priključile EU. Glavni problem je taj što su evropske integracije ovih zemalja povezane sa interesima Sjedinjenih Država (ne računajući širi kontekst američkih interesa u EU), i što je uslov za prijem Srbije da se odrekne 15% svoje teritorije i priznavanje nezakonitog separatističkog Kosova. Nijedna normalna zemlja na svetu se ne bi odrekla svoje teritorije, posebno ne zbog ulaska u EU, koja se sada nalazi u jako lošoj situaciji.


Ne verujem da EU, ovakva kakvu je znamo danas, ima budućnost. U sve više zemalja, trenutno u Italiji, nezadovoljstvo zbog EU raste. Državama Višegradske grupe trenutno preti kazna EU zbog njihovog odbijanja da prihvate izbeglice, čak su im pretili da će ukinuti subvencije. Iz ovih razloga, ne vidim pristupanje balkanskih zemalja 2025. godine u EU. Otcepljivanje Kosova od Srbije bio je proizvoljan čin koji bi trebalo ispraviti.

 


– Ne tako davno smo zajedno boravili na Krimu gde smo posmatrali predsedničke izbore. Kakvi su vaši utisci sa Krima? Da li ste vašim kolegama iz Nemačke preneli utiske i kakve su bile njihove reakcije s obzirom na to da je u pitanju teritorija čije prisjedinjavanje Rusiji mnogi osporavaju? Da li ste u Nemačkoj imali problema zbog toga što ste posetili Krim i kako su nemački mediji o tome izveštavali? U EU se mnogo govori o slobodama i pravima, ali se stiče utisak da njih baš i nema toliko?


UE: Posmatranje predsedničkih izbora na Krimu je bio za mene veliki događaj. Stanovništvo Krima je na ovim izborima glasalo po drugi put na referendumu da ostanu u Ruskoj Federaciji. Očekivao sam da moja poseta izazove reakcije barem ukrajinske strane. To se nije dogodilo. Međutim, obratili su mi se kolege iz drugih stranaka i pitali me o Rusiji. Neverovatno je to što optužuju Putina da nije demokrata. I to jednog predsednika koji je dobio više od 70% glasova svog naroda na poslednjim izborima. Svaki zapadni predsednik sanja o ovakvim izborima. Ako je merilo način na koji se tretira opozicija, onda Nemačka takođe ima problem sa demokratijom.

 


 – Kako ocenjujete nemačko ruske odnose, posebno u svetlu sankcija koje su nametnute Rusiji? Da li nemački privrednici trpe zbog tih sankcija, i da li su one u vašem interesu? Ipak i pored sankcija Nemačka sa Rusijom realizuje energetski projekat Severni tok 2. Da li će on doprineti čvršćem povezivanju Nemačke i Rusije i kako vidite perspektivu dalje uzajamne saradnje? Da li će režim sankcija ostati još dugo na snazi ili postoji šansa da se situacija popravi? 


UE: Mislim da je trenutna situacija izuzetno kritična. Da bismo procenili stanje, moramo da pogledamo geopolitičku situaciju. Ruski saveznik Asad je i dalje na vlasti u Siriji, i čak je uz pomoć Rusije uspeo da pobedi pobunjenike. Predsednik Sjedinjenih Država nedvosmisleno je prekinuo nuklearni sporazum sa Iranom, drugim saveznikom Rusije, iako je Međunarodna agencija za atomsku energiju potvrdila da Iran poštuje ugovor. Nemačko-ruski odnosi su ozbiljno pogođeni sankcijama koje su vezane za Krim, ali i tenzijama između NATO i Rusije na istočnoj granici EU. Pritisak evropskih partnera na Nemačku u vezi sa Severnim tokom 2 je ogroman. Moja stranka je posvećena normalizaciji odnosa sa Rusijom kako bi se olakšala situacija u Evropi. Predstavnici međunarodne zajednice, koji su zainteresovani za mir u Evropi i za dobre odnose sa Rusijom, moraju odmah da se priberu i da zaustave ratne huškače.

 


Izvor: CGS


 


Будите у току!

Пратите нас на друштвеним мрежама: