U ovoj godini sedam miliona evra Albaniji za paradajz

Ključan podatak o uvozu iz Albanije jeste da Srbija iz Albanije najviše uvozi paradajz, čak 31,7% odsto ukupnog uvoza. Slede krastavci, paprika, kupus, lubenice… Nedomaćinsko vođenje države ogleda se ne samo u ovom letimičnom pregledu, već u apsolutno svim sferama i kristalno je jasno kome je u Srbiji stalo do njenog oporavaka, a kome jedino i bezuslovno samo do vlasti.

    Narodni poslanik Marija Janjušević obratila se Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija sa pitanjem šta, koliko i ko uvozi iz Albanije u Srbiju u tekućoj godini. Ministar je ispunio svoju zakonsku obavezu i dostavio informacije o trgovinskoj razmeni sa Albanijom, ali ne i podatak ko je u Srbiju tokom ove godine uvezao paradajz u vrednosti oko sedam miliona evra, pozivajući se na Zakon o zvaničnoj statistici. Srbija više izvozi u Albaniju, nego što iz nje uvozi, ali isto se može reći i za EU, od koje evidentno Srbija ima više štete nego koristi.

    Glasno ćuteći o jezivim jubilejima Oluje, Prebilovaca i drugih srpskih stratišta na teritoriji Hrvatske, premijer Ana Brnabić je povodom aktuelnih dešavanjau Hrvatskoj izrazila nadu da će Srbija dobiti zaštitu Brisela. Građani Srbije će vrlo brzo i na praktičnom primeru moći da se uvere u odnos EU prema Srbiji. Kako Ana Brnabić smatra, EU će svoju članicu Hrvtsku naterati da smanji takse na uvoz određene robe iz Srbije.




Deo odgovora na poslaničko pitanje upućeno Ministarstvu trgovine u vezi sa uvozom poljoprivrednih proizvoda iz Albanije


    Izostaju reakcije Privredne komore Srbije i nadležnih ministarstava, a inicijative za uvođenje prelevmana, sprečavanje dampinga i sličnih mera niko ne sme ni da spomene. Važna je poslušnost MMF-u, Svetskoj banci i briselskoj administraciji. Srpski poljoprivrednici trpe ucene i često su prinuđeni da uništavaju i bacaju kvalitetan paradajz, dok ga mešetari istovremeno uvoze iz Albanije. O ponudi pasulja iz Kirgistana, kineskog belog luka i holandskom krompiru i da ne govorimo.

    Pravi državnik bi, ako već ima neodoljive potrebe za unutrašnjim dijalozima, vodio dijalog o carinskim stopama na uvoz robe koju Srbija proizvodi u izobilju, po ugledu na susede i kontinuirano iskustvo sa Hrvatskom.  Samo onaj ko obezbedi plasman domaće robe i zagovara podršku rastu domaće privrede, sačuva PKB i plodne oranice u domaćem vlasništvu, uozbilji funkcionisanje robnih rezervi, odnosno interes domaćeg proizvođača stavi na prvo mesto, ima pravo da gazduje u Srbiji.

Informativna služba Srpkog pokreta Dveri