Српски Покрет Двери - Лого
Search
VEČAN POMEN - Mirko Ćelić (1983-2019)

Aktivan podržavalac i pristalica Dveri bio je od 2011. godine, i višegodišnji predstavnik i poverenik u svom kraju. Na opštinskim izborima u Apatinu na listi Dveri postao je član mesne zajednice Prigrevica.


Obaveštavamo članstvo Srpskog pokreta Dveri da se uoči Badnjeg dana upokojio u Gospodu naš brat i saborac Dimitrije Mirko Ćelić (1983.) iz Prigrevice (Opštinska organizacija Apatin). Oni saborci koji su ga poznavali jednodušno će ga ukratko opisati kao delatnog rodoljuba, nadarenog od Boga mnogim veštinama i vrlinama, bogatog oca tri divne devojčice koje mu je podarila supruga Nataša, i pre svega pravoslavnog verujućeg Čoveka koji se uvek ugledao na najbolje uzore.


Formalno obrazovanje posle Srednje poljoprivredne škole, sticao je na Višoj poslovnoj školi u Beogradu, Akademiji SPC za umetnosti i konservaciju i beogradskoj Likovnoj akademiji odsek Vajarstvo. Profesor i najveći živi uzor mu je bio dr Predrag Ristić koji ga je u više navrata predstavljao kao svog najboljeg učenika i baštinika njegove paradigme.


Nažalost, s obzirom da je bio na početku akademske karijere, održao je samo jednu samostalnu izložbu svojih umetničkih radova. Bavio se profesionalno izradom ikonostasa u kamenu i drvetu, i crkvenih mozaika. U javnosti će verovatno ostati najprimetniji i najpoznatiji njegovi spomenici „Krajiška suza“ na Banstolu i Spomenik palim junacima 1991-1999 u Apatinu na Dunavu.


Od njegovih mnogobrojnih talenata, zanata, umeća i hobija, pomenućemo samo neke u kojima je postizao lepe rezultate. Bio je član apatinskog ronilačkog kluba, beogradskog speleološkog društva, a kao ljubitelj prirode i životinja bavio se aktivno ornitologijom i zaštitom ptica. Bio je ponosni član Guslarske škole Vukojice Sandića i jedini konstruktor ličkih dvostrunih gusala. Nasledio je od svojih predaka kovački zanat i radionicu u kojoj je izrađivao replike srpskih mačeva sa srednjevekovnih fresaka, a pripadao je i Kraljevskom redu vitezova. Bavio se i fotografijom pa je na međunarodnom konkursu za najbolju fotografiju stradalih pravoslavnih svetinja osvojio prvu nagradu. Bio je član Srbskog istorijskog društva „Miloš Milojević“, saradnik i dobrotvor Gradskog muzeja u Somboru i veliki zaljubljenik u istoriju i arheologiju.


Izdavačku delatnost započeo je priređivanjem neverovatne „Knjige o Migi“, zbirke pesama i priča, koja posle 70 godina ćutanja donosi javnosti istinu o mladom četničkom pesniku iz Šapca. Miga je na kraju rata progonjen po šumama i stradao, ali njegova pesmarica čudom biva sačuvana za buduće generacije.


Na čudan način, brat Dimitrije je otkrio, i uz podršku predsednika opštine Milana Stamatovića, sa svojim kolegama speleolozima i lično istraživao masovnu grobnicu u jami Cerova na Zlatiboru, gde se dogodio komunistički zločin nad mladim četnicima.


Ćelić je bio Ličanin iz sela Raduča, i redovno je obilazio svoj zavičaj o zavetnim danima, vredno obnavljao i donirao tamošnji hram, hodočastio mesta stradanja, a pre nekoliko godina je pokrenuo i sproveo do kraja projekat od istorijskog i crkvenog značaja, koji je obuhvatio fotografisanje svih crkava i crkvišta u Lici, kao i sakupljanje i obradu arhivske građe. Izložba o viševekovnom stradanju Like je održana u kripti Hrama Svetog Save u Baogradu a knjiga sa istim sadržajem je u pripremi za štampu. 


Aktivan podržavalac i pristalica Dveri bio je od 2011. godine, i višegodišnji predstavnik i poverenik u svom kraju. Na opštinskim izborima u Apatinu na listi Dveri postao je član mesne zajednice Prigrevica.


Porodični ideal mu je bio glavni motiv u njegovim životnim podvizima, a posle kraće borbe sa opakim rakom, iza sebe je ostavio ožalošćenu suprugu Natašu, troje maloletne dece i majku.


 


Будите у току!

Пратите нас на друштвеним мрежама: