Dragana Trifković: Putin je razjasnio poziciju Rusije po pitanju Kosova

Dragana Trifković za EurAsia Daily.

Kako ocenjujete rezultate Putinove posete Beogradu?

Poseta predsednika Ruske Federacije je došla u jednom izuzetno važnom i složenom trenutku za Srbiju. Saradnja Srbije sa Rusijom je od izuzetnog značaja i morala bi da ima strateški karakter. Možemo da vidimo da sa ruske strane postoji iskrena volja i inicijativa da se naša saradnja poboljša i produbi u svim segmentima. U skladu sa tim, tokom posete Srbiji ruska delegacija je vodila razgovore na razne teme. Bilo je reči o saradnji na polju: ekonomije, obrazovanja, kulture, energetike, odbrane, transporta, investicija, socijalne zaštite i politike.


Tokom posete ruskog predsednika Srbiji, potpisano je preko dvadeset dokumenata između dve strane. Većina potpisanih dokumenata su memorandumi koji u praksi mogu da ostanu samo na nivou izražene dobre volje. Zbog toga je teško govoriti o konkretnim rezultatima već je neophodna analiza i ocena toga kako se potpisani dogovori sprovode, nakon određenog vremena.


Srbija od ranije ima niz potpisanih strateških dogovora sa Rusijom, između ostalog i Sporazum o slobodnoj trgovini između Rusije i Srbije, ali se njegove mogućnosti ne koriste dovoljeno. Srbija ne koristi mogućnosti izvoza robe na rusko tržište iz više razloga. Pre svega ekonomska politika Srbije nije usmerena na razvoj domaće privrede i zbog toga Srbija nema dovoljno kapaciteta za rusko tržište.


Sa druge strane EU je tražila od Srbije da se obaveže da neće povećavati izvoz na rusko tržište i koristiti mogućnosti koje su nastale uzajamnim uvođenjem sankcija Rusije i EU. To je očigledan primer da je osim izraza dobre volje i potpisanog memoranduma ili sporazuma neophodno da se preduzmu konkretni koraci. U određenom smislu, Srbija je tu ograničena.


Svakako najvećim rezultatom ove posete smatram to što je predsednik Putin preneo jasne i važne poruke iz kojih se vidi da Rusija ostaje na svojim principima zaštite međunarodnog prava i podržava Srbiju u skladu sa time.  Iz obraćanja predsednika Vladimira Putina na konferenciji za štampu se vidi da Rusija vrlo dobro razume situaciju na Balkanu i u Srbiji i da pažljivo odnosi ka njoj ka faktor stabilnosti i očuvanja mira.  

 


Koje momente biste izdvojili kao najvažnije? Može li se reći da je ekonomija ovog puta odnela prevagu nad politikom?

Iako je posvećena velika pažnja ekonomskim pitanjima tokom posete predsednika Putina, mislim da  su političke poruke daleko važnije u ovom trenutku.  


Do sada je bilo nedoumica oko toga kakva rešenja podržava Rusija po pitanju Kosova i Metohije, što je za Srbiju ključno nacionalno pitanje. Predsednik Putin je jasno rekao da Rusija podržava prinalaženje rešenja u skladu sa međunarodnim pravom odnosno u okvirima važeće Rezolucije 1244 SB UN.


U prethodnom periodu smo imali različite izjave ruskih zvaničnika koje su i mediji tumačili po sopstvnoj volji što je dovodilo do velike zabune. Mislim da je to sada prevaziđeno. Takođe predsednik Putin je u svom obraćanju govorio i o pokušajima destabilizacije prilika na Balkanu formiranjem takozvane vojske Kosova, što je u suprotnosti sa međunarodnim pravom i Rezolucijom 1244. Na ovaj problem, koji zaista predstavlja veliku opasnost, nisu dovoljno ukazali ni srpski zvaničnici.


Predsednik Srbije stalno govori o problemu podizanja carina na srpsku robu koje su nelegalne vlasti Kosova uvele, ali je formiranje nelegalnih bezbednosnih snaga daleko veći problem. Suština problema je da se dogovori između Beograda i Prištine uz posredništvo EU vode na jedan netransparentan način i da rezultiraju kršenjem međunarodnog prava.


U tom smislu ruski predsednik je ukazao na neophodnost poštovanja međunarodnog prava. S obzirom na to da rešenje za Kosovo i Metohiju ne može da se donese van UN, što znači da ne može da se donese bez Rusije, Srbija može da bude sigurna da ruska strana neće dozvoliti kršenje međunarodnog prava. Problem je u tome što su određeni već potpisani dogovori u Briselu protivni Rezoluciji 1244 ali i Ustavu Srbije.


Rukovodstvo Srbije ima obavezu da takav problem reši. Pored toga predsednik Putin je ukazao na činjenicu da se ne sprovode ni sve obaveze iz Rezolucije 1244 gde je predviđeno da na Kosovu i Metohiji bude prisutan određeni broj pripadnika srpske policije i vojske. Nažalost mi do sada nismo imali priliku da čujemo od srpskih zvaničnika da traže poštovanje ovih dogovora iz Rezolucije 1244.


I na kraju ruskom predsedniku zaista treba odati priznanje na dostojanstvenom držanju i umeću da se izdigne iznad svake situacije i posmatra suštinski i strateški srpsko-ruske odnose za koje je i sam rekao da su se gradili vekovima. Oni nikada ne smeju biti stavljeni u kontekst dnevno-političkih ili partijskih potreba neke strane ali nažalost Srbija nije spremna u ovom trenutku da odgovori svim izazovima.


Što se tiče ekonomije tu pre svega stratešku važnost ima buduća energetska saradnja nakon realizacije novih projekata i gasnih tokova, ali o tome je još rano da se konkretno razgovara. Imali smo slučaj da je ugašen projekat Južni tok zbog toga što političke strukture iz Brisela ne dozvoljavaju državama da vode politiku u skladu sa sopstvenim interesima. Novi gasovodi će neminovno biti izgrađeno jer ruski gas nema alternativu, ali je pitanje kada i kojim putem. Ukoliko Srbija bude uključena u projekat nekog budućeg gasovoda, to će za nju biti razvojni strateški projekat od najveće važnosti.

 


Izvor: Centar za geostrateške studije (srp) / EurAzia Dailu (rus)