Kosovo i Metohija, evropski slučaj nasilne secesije

Na inicijativu „Centra za geostrateške studije“ uz podršku g. Boška Obradovića i „Srpskog pokreta Dveri“, zahvaljujući ljubaznosti našeg domaćina češkog poslanika g. Jaromira Kohličeka u Evropskom parlamentu je 28. novembra održana konferencija pod nazivom „Kosovo i Metohija, evropski slučaj nasilne secesije“.

Na konferenciji je delegacija iz Srbije u sastavu: profesor Slobodan Samardžić- bivši ministar za Kosovo i Metohiju u Vladi Srbije, Dragana Trifković- direktor „Centra za geostrateške studije“ i predsednik Odbora za međunarodnu saradnju „Srpskog pokreta Dveri“ i Marija Janjušević-narodni poslanik i član Predsedništva „Srpskog pokreta Dveri“, imala prilike da porazgovara sa poslanicima EU o aktuelnoj situaciji na Kosovu i Metohiji i da im izloži svoje stavove o samoj suštini konflikta kao i da predloži rešenja. Veliki doprinos ovom skupu dao je g. Žak Ogar-bivši komandant francuskih snaga KFOR-a na Kosovu i Metohiji, autor knjige: „Evropa je umrla u Prištini“.

 


Foto 1: Evropski Parlament


Konferenciju je otvorio poslanik Evropskog parlamenta g. Jaromir Kohliček koji je izneo sledeća zapažanja: „Sledeće godine treba da obeležimo dvadesetu godišnjicu NATO agresije na Jugoslaviju. Posle masovnog uništenja zemlje usvojena je Rezolucija 1244 UN koja osigurava teritorijalni integritet Jugoslavije, odnosno Srbije. Pošto je plan Martija Ahtisarija o nezavisnosti Kosova odbačen, lokalne albanske vlasti su proglasile nezavisnost 2008. godine. Ova odluka je u suprotnosti sa Rezolucijom 1244 UN usvojenom 1999. godine. Ovakav razvoj je potencijalno veoma opasan za stabilnost Evrope. Mi snažno protestujemo protiv ovakve ilegalne aktivnosti koja može u bdućnosti da destabilizuje mnoge evropske države“.

 


Foto 2: g. Jaromir Kohliček u Evropskom parlamentu


„Zato pozivamo političare EU da zaustave ove neželjene aktivnosti. Kosovo i Metohija je dokazalo svoju nesposobnost da funkcioniše sa sadašnjom vlašću kao nezavisan entiet. Oni nastavljaju etničko čišćenje teritorije bez obzira na međunarodnu pravnu osnovu. Kosovo i Metohija je bilo, jeste i ostaće u sastavu Srbije“ istakao je g. Kohliček.


Video 1: Konferencija za novinare u Evropskom parlamentu



U nastavku konferencije reč je uzeo profesor Slobodan Samardžić koji je govorio na temu: „Deset godina neuspeha nametnutog i nasilnog rešenja“. On je u svom govoru istakao da: „Ovakav epohalni neuspeh EU nije bio prepreka za to da preuzme medijaciju u tzv. Briselskom dijalogu između Beograda i Prištine. Očekivani cilj dijaloga je sveobuhvatna normalizacija odnosa između dve strane. Zapravo, pravi cilj je priznanje Kosova od strane Srbije. Kosovo bi trebalo da bude međunarodno priznata država. Ako Srbija, naime, prizna Kosovo, Rezolucija 1244 de jure gubi svoje pravno značenje, pošto dobrovoljno odricanje od dela svoje teritorije koje je država izvršila nije u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Briselski dijalog i postignuti sporazumi (2013, 2015), zapravo ne pominju reč priznanje. Samo se navodi da svako od dogovorenih pitanja treba da se sprovede u skladu sa ustavom ili zakonom Kosova. Jedan drugi dokument EU, međutim, najavljuje stvarnu nameru EU. To je tzv. pregovaračka pozicija EU u vezi sa pregovorima o pridruživanju između Srbije i EU (2014). Ovde može da se pročita (član 23) da u određenoj fazi pregovora Srbija i Kosovo treba da sveobuhvatno normalizuju svoje odnose potpisivanjem pravno obavezujućeg sporazuma. Ova neobična formulacija izbegava reč „priznanje“, ali ukazuje na njeno pravo značenje. To praktično znači da je EU ucenjivala proces pristupa Srbije priznavanjem Kosova.

 


Foto 3: profesor Slobodan Samardžić


Osnovni problem je činjenica da EU na dugi rok nije spremna i sposobna da se proširuje. Suočava se sa dubokom i dugotrajnom unutrašnjom krizom koja ne dozvoljava čak ni ideju o proširenju. Zbog toga je Evropska Unija razloge svoje politike proširenja od pitanja integracija pretvorila u geopolitičko pitanje. U tom smislu, izgledi su loši za uspeh, imajući u vidu da je njena bezbednosna i odbrambena politika uglavnom jedna neuspešna stranica u njenoj istoriji. Zbog toga EU snažno insistira na tome da Srbija prizna Kosovo u zamenu za večni put ka EU. Možemo zaključiti da je EU tokom proteklih deset i po godina stvorila tipičnu državu izvan zakona – Kosovo, čije postojanje trajno ugrožava čitav region“.


Dragana Trifković je govorila na temu: „Hitna potreba vraćanja u međunarodnopravni okvir“. Ona je podvukla da: „Sada se nalazimo u završnici Briselskih pregovora koji nisu doneli nikave rezultate ali EU želi da do maja sledeće godine kada su novi izbori za Evropski parlament okonča ove pregovore „Sveobuhvatnim mirovnim sporazumom“ koji treba da potpišu Beograd i Priština. Takav dokument, koji sastavlja EU već uveliko usaglašava sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i takozvanim predsednikom Kosova Hašimom Tačijem. On obuhvata i ideju o razgraničenju između Srba i Albanaca za koju se zalaže predsednik Srbije Aleksandar Vučić i koja podrazumeva prekrajanje postojećih granica Srbije kao i predaju gotovo cele teritorije Kosova i Metohije Albancima i dela juga Centralne Srbije. Za uzvrat Srbija treba da zadrži kontrolu nad malim delom severa Kosova gde većinski žive Srbi, što treba da bude predstavljeno kao uspeh za Srbiju. Sveobuhvatni mirovnim sporazumom se takođe zasniva na Ahtisarijevom planu o nezavisnosti Kosova. U njemu se reč nezavisnost nigde ne spominje ali taj dokument apsolutno zaokružuje kosovsku nezavisnost. Ovaj dokument treba da posluži i za pritisak pre svega na Rusiju da dozvoli nezavisnom Koosvu ulazak u UN. U tom smislu u samom dokumentu je izražen zahtev za promenu Rezolucije 1244.

 


Foto 4: Dragana Trifković u Evropskom parlamentu

 

Molim vas koji ste u Evropskom parlamentu da učinite sve što možete da ne dođe do potpisivanja takvog dokumenta jer on predstavlja grubo kršenje međunarodnog prava, Ustava Republike Srbije i predstavlja put za legalizaciju jedne kriminalne države. Neophodno je da se pitanje rešavanja Kosova vrati u međunarodno pravne okvire i ustavno pravne okvire Srbije. Briselski pregovori su doživeli neuspeh i oni moraju pod hitno da budu prekinuti. Jedino mesto za rešavanje pitanja Kosova su UN. U suprotnom evropske zemlje će nositi istorijsku odgovornost za urušavanje vladavine prava, za podsticanje separatističkih pokreta, destabilizaciju Balkana i narušavanje državnog integriteta Srbije. Bojim se da će uz Srbiju i evropske zemlje platiti previsoku cenu zbog problema koji će biti izazvani urušavanjem međunarodnog prava i pravila po kojima je svet funkcionisao, ukoliko se takvi pravci ne zaustave“.


Svojim prisustvom i izlaganjem na konferenciji g. Žak Ogar je pružio veliku podršku Srbiji. Tema njegovog govora nazvana je po knjizi „Evropa je umrla u Prištini“, čiji je on autor. U svom govoru g. Ogar je obrazložio: „Šta bi sutra rekli u Francuskoj ako bi se parisko predgrađe Sen Sen Deni (Seine Saint Denis), sada uglavnom naseljeno strancima iz Severne Afrike, samoproglasilo kao „nezavisna republika“? Ovo je u suštini sam problem Kosova. Ova agresija NATO-a nad Srbijom na Kosovu 1999. godine predstavlja kršenje međunarodnog prava, kršenje poštovanja suvereniteta država, kršenje poštovanja granica. I ova marionetska država – bez identifikovanih resursa – neodrživa kao takva – sada je izvor jakih tenzija na čitavom Balkanu. Svedoci smo toga svakog dana. Rezolucija 1244, koja nas podseća na osnovni princip Kosova-Metohije kao neotuđivog dela Republike Srbije, naslednice Savezne Republike Jugoslavije, kao i na neophodnost demilitarizacije OVK, prekršena je dva puta:

·         Prvo, jednostranim proglašenjem nezavisnosti od strane albanskih pobunjenika;

·         I sada spremnošću da svoje lokalne bezbednosne snage transformišu u pravu vojsku.


 

Foto 5: g. Žak Ogar


Rezolucija 1244, koja je i dalje na snazi, zabranjuje to! Zbog toga, ako želimo da izbegnemo nove požare u regionu, neophodno je vratiti se na osnove koje Rezolucija 1244 veoma dobro izražava na svoj način. Kosovo i Metohija su integralni i neotuđivi deo Republike Srbije. Neka vrsta autonomije je sasvim moguća, ali uz poštovanje suvereniteta srpske države. Konačno, dopustite mi da dodam da je pomirenje između različitih zajednica koje žive na Kosovu, jedino moguće ako se ustanovi istorijska istina kao i ako se dobro definišu odgovornosti svih strana. Zato mi se čini da je neophodno da sudski postupak koji je započet u Evropskoj uniji pre nekoliko godina u vezi sa ratnim zločinima, a naročito u vezi sa gnusnom trgovinom organima koju je Dik Marti osudio u svom izveštaju i čije rezultate smo očekivali 2015. godine, bude ponovo aktiviran i izvršen do kraja. Kredibilitet Unije je u pitanju“.


Marija Janjušević je govorila na temu: „Evropska unija ucenjuje Srbiju Kosovom – unutrašnje posledice“. Ona je u svom govoru naglasila: „Srbija bi potpisivanjem pravno obavezjućeg sporazuma, na koji je svim sredstvima prisiljava EU, priznala amputaciju pokrajine kao posledicu rata iz 1999. Mirovni ugovori imaju apsulutnu supremaciju u pravnom poretku, na unutrašnjem, a posebno na međunarodnom planu. Eventualni Vučićev potpis pravno obavezujućeg sporazuma niko i nikad više neće moći da povuče zbog legalnosti postupka i ostalih strana u pregovorima. Mirovni ugovori se ne ratifikuju u parlamentima zbog ovlašćenja koje EU ima od Generalne skupštine UN (pa tako i Saveta bezbednosti) da u pregovorima bude zvanični pregovarač i garant dogovorenog i potpisanog.

 


Foto 6: Marija Janjušević na KZŠ u Evropskom parlamentu


„Srpski pokret Dveri“ već duže od godinu dana na početku svakog skupštinskog zasedanja, bez izuzetka i pauze, zahteva da se na dnevni red Narodne skupštine uvrsti tema Kosovo i Metohija ali bez uspeha, jer vladajuća većina to ne želi. Da li su zapadni činioci mogli da zamisle bolju vlast u Srbiji od ovakve? Nisu mogli ni da sanjaju da će eksperiment promene svesti, bar u ovim vladajućim slojevima, uroditi plodom. Pa kako da ih ne čuvaju „kao malo vode na dlanu“, jer nije samo Kosovo u pitanju, već i projekat potpune zavisnosti tzv. srpskog faktora na Balkanu. EU najpre traži rešavanje poglavlja trideset i pet pa sve ostalo, što je zapravo jedna omča koju EU drži sve vreme Srbiji o vratu. Da bi se održao mir, treba reafirmisati međunarodno pravo i sporove rešavati diplomatijom, uz podjednaki tretman svih učesnika u međunarodnim odnosima, koji imaju subjektivitet“.


Nakon toga otvorena je diskusija. Učesnici konferencije su usvojili sledeće zaključke koje će evropski poslanici izložiti Odboru za spoljne poslove EU:

·         EU treba da bude privržena poštovanju međunarodnog prava. U tom smislu ne treba da predlaže ili usvaja dokumenta koja krše međunarodno pravo i Ustav drugih država. 

·         Briselski pregovori o Kosovu nisu uspeli. Beograd i Priština treba da nastave pregovore o rešavanju ovog pitanja u UN u skladu sa Rezolucijom 1244.

·         EU treba da pruži podršku Beogradu i Prištini za povratak izbeglih lica sa Kosova i Metohije. Srbija treba da predloži EU strategiju povratka izbeglih lica na Kosovo.


 Međunarodna zajednica je dužna da obezbedi uslove za normalan život Srbima na KiM.


Video 2: Konferencija o KiM u Evropskom parlamentu



Dragana Trifković, direktor Centra za geostrateške studije

Izvor: Centar za geostrateške studije