Српски Покрет Двери - Лого
Search
Dragana Trifković u Moskvi: U Briselu je završna faza dogovora Srbije i takozvanog nezavisnog Kosova

Ruski „Fond Gorčakov“ koji blisko sarađuje sa Ministarstvom inostranih poslova Ruske Federacije, organizovao je 29. novembra u Moskvi konferenciju pod nazivom : „Bezbednost i stabilnost Zapadnog Balkana: realno stanje i perspektive“.

Konferencija je okupila vodeće ruske eksperte koji se bave Balkanom. Konferenciju je otvorio zamenik izvršnog direktora Fonda Gorčakov Roman Grišenin. On je naglasio da je tema Balkana nepromenjeno aktuelna i da će ovaj region ostati među prioritetima ruske spoljne politike.


Kolege iz Rusije su postavile pitanje zbog čega Srbija još uvek nije odobrila diplomatski status za „Srpsko-ruski humanitarni centar“ u Nišu, ali nisu dobile jasan odgovor od strane predstavnika vlasti na to pitanje.


Dragana Trifković, direktor Centra za geostrateške studije i predsednik Odbora za međunarodnu saradnju Srpskog pokreta Dveri postavila je pitanje da li je Vlada Srbije analizirala posledice potpisivanja Briselskog sporazuma iz 2013. godine kojim su ugašene institucije države Srbije i kojim je predata kontrola nad severom pokrajine Albancima?


Vladimir Đukanović, narodni poslanik SNS, koji je takođe bio na konferenciji je odgovorio da je potpisivanje takvog sporazuma bila kupovina vremena, jer se Srbija nalazila u teškoj ekonomskoj situaciji.


Kolege iz Rusije su postavile pitanje šta znači „plan razgraničenja sa Kosovom“ za koji se zalaže predsednik Aleksandar Vučić, na šta je Đukanović odgovorio da takav plan više nije aktuelan i da on nije dobio podršku.


Dragana Trifković je takođe govorila na temu: „Neophodnost povratka rešavanja pitanja Kosova i Metohije u međunarodno-pravne okvire“.


Ona je iznela mišljenje da je jedini legalni okvir za rešavanje pitanja Kosova i Metohije međunarodno pravni okvir zasnovan na Rezoluciji 1244 SB UN, a da zapadne sile uporno pokušavaju da zaobiđu UN realizujući Ahtisarijev plan o nezavosnosti Kosova. Kao veliki problem vidi mešanje Zapada u unutrašnju politiku Srbije što je dovelo do toga da sa političke scene budu uklonjene sve one strukture koje nisu, ili nisu dovoljno, kooperativne po pitanju kosovske nezavisnosti.


Trifković smatra kako tvrdnje da će potpisivanje „Sveobuhvatnog mirovnog sporazuma“ sa Prištinom doneti trajni mir Balkanu nemaju nikakvog utemeljenja, jer se teritorijalne pretenzija Albanaca neće zaustaviti.


„Albanci se drže koncepta „Velike Albanije“ koji podrazumeva objedinjavanje svih teritorija na kojima žive Albanci. Odmah po potpisivanju „Sveobuhvatnog sporazuma o normalizaciji odnosa“ Kosovo će predati zahtev za učlanjenje u NATO, jer Srbija treba da se obaveže tim sporazumom da se neće protiviti učlanjenju Kosova u međunarodne organizacije. SAD podržavaju ideju Aleksandra Vučića o razgraničenju jer u njoj vide šansu za integraciju čitavog Balkana u NATO“. – kazala je Trifković.


Na kraju izlaganja ona je podvukla da se srpski narod i Srpska pravoslavna crkva protive nasilnom odvajanju Kosova od Srbije i zahvalila se Rusiji na svesrdnoj podršci koju već godinama pruža po pitanju očuvanja Kosova i Metohije u sastavu Srbije.


Georgije Engelghart iz „Instituta za slavistiku“ RAN je postavio pitanje Dragani Trifković da li Srbija preduzima neke konkretne mere po pitanju carina koje je Priština uvela?


Trifković je odgovorila da je osnovni problem što su Albanci uvideli slabost Srbije da na svaki problem odgovara neadekvatno što na kraju rezultira povlačenjem Srbije pred nasiljem i pretnjama Albanaca. Poslednjih godina smo imali nekoliko konfliktnih situacija na koje je Srbija reagovala saopštenjima da će prekinuti pregovore u Briselu, da bi ih na kraju opet nastavila ili podizanjem borbene gotovosti koja se uvek završavala njenim spuštanjem i nastavkom saradnje. Zbog toga je očekivano da Albanci idu dalje u svojim pretnjama i ucenama jer su navikli da se Srbija povlači. Ona je postavila pitanje zbog čega državno rukovodstvo Srbije ne postavi Albance pod uslov da će zatražiti potpisivanje ugovora o vojno-tehničkoj saradnji sa Rusijom, ukoliko oni nastave sa agresijom.


U nastavku diskusije kolege iz Rusije su izrazile žaljenje zbog toga što nije bilo omogućeno da Rusija kupi TV kanal u Srbiji i da zbog toga Rusija nema uticaja u medijskom prostoru Srbije.


 

Info služba Dveri


Будите у току!

Пратите нас на друштвеним мрежама: